Obrazloženje – Nikola Serdar

Obrazloženje nagrade

za najbolji neobjelodanjeni rukopisni prvijenac.

Nagrađuje se rukopis autora

Nikole Serdara – Hodočašće

 

Prošle su se godine kriteriji za kategoriju neobjavljenih rukopisa mladih autorica i autora do navršene trideset i pete godine života promijenili za jedno, vjerujemo, ključno pravilo: lanjski Susreti, naime, bili su prvi koji su u danoj kategoriji pokrivali cjelokupno hrvatsko govorno područje, ne samo slavonsko-baranjsko-srijemski prostor. Ove godine plodovi te naoko sitne, ali značajne strategijske promjene počeli su izlaziti na vidjelo. I premda, zbog mogućih povlačenja paralela sa sličnim manifestacijama u Hrvatskoj i regiji, broj od šest pristiglih rukopisa na natječaj u ovoj kategoriji možda ne zvuči mnogo, valja reći da je nakon godinu dana postignut kvantitativni i kvalitativni iskorak. Utoliko prosudbenom povjerenstvu nije bilo jednostavno odlučiti koji od pristiglih rukopisa zavređuje nagradu. Pa ipak, nakon pomne analize i konzultacija, prosudbeno je povjerenstvo ovogodišnju treću nagradu Pjesničkih susreta u Drenovcima odlučilo dodijeliti pjesniku Nikoli Serdaru za rukopis pod radnim naslovom Hodočašće.

Nikola Serdar rođen je u Gospiću 2004. godine, a trenutno pohađa završni razred Škole primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu. To da smo odlučili nagraditi nekoga tko je de facto srednjoškolac, zapravo i nije novost. 2017. godine prosudbeno je povjerenstvo u istoj kategoriji nagradilo tadašnju maturanticu požeške gimnazije Anamariju Mutić za rukopis naslovljen Polaroid i objavljen, prema tradiciji Susreta, godinu poslije. Serdar je ranije ove godine osvojio prvu nagradu u kategoriji učenica i učenika srednjih škola na Goranovu proljeću, tako da i taj argument može poslužiti kao filter za moguća iznenađenja. Talent ovoga autora upućuje na obvezu njegova institucionalnoga prepoznavanja, a Pjesnički susreti ljubomorno koriste biti prvi u redu onih koji će taj talent u predstojećim godinama neosporno registrirati.

Rukopis Hodočašće, za razliku od bitnoga broja naslova drenovačke biblioteke, stilski je blizak refleksu razlogovske poetike, što upućuje na dodatno opravdanje širenja natječaja na cjelokupno hrvatsko govorno područje. Prostorno uvjetovana heterogenost utjecaja rezultirat će heterogenošću stilova. Što će, posljedično, bogatu Biblioteku učiniti bogatijom, a vjerojatno i primamljivijom širim čitalačkim krugovima. U mjeri, dakako, u kojoj je o širini čitalačkih krugova, kada je poezija posrijedi, moguće govoriti. Rukopis koncepcijski ustrojen u pet cjelina jednostavno nazvanih postajama, sačinjen je od mahom strofično ustrojenih tekstova filozofičnoga, povremeno teozofskoga karaktera. Tekstovi su obilježeni jasnim diskursom, jednostavnim opisima, decentnom poredbom, pridržavanjem pravopisne norme, povremenim figurama ponavljanja, katkad i jakim subjektom koji, kao u tekstu Melem od gospine trave, lični ego ne podvrgava kontroli. Dapače, otvoreno staje iza arogancije u vidu priznanja drugom, čitaocu/objektu koji, sve i da nastoji, nije u mogućnosti pobjeći: Ja sam melem od gospine trave što ti ljubi rane, / umišljena pojava.

Religijske su tematsko-motivske i sadržajno-semantičke komponente ono što, uz navedeno, u znatnoj mjeri ovaj rukopis izdvaja iz ustaljene prakse najnovijih glasova suvremene hrvatske poetske produkcije. Na tragu Nikole Šopa, mogli bismo reći, ali i na tragu francuskoga pjesnika i dramatičara Paula Claudela, nekoć monografski zastupljenoga i u ovdašnjim čitankama iz književnosti, čiji rad zacijelo nije u središtu interesa novih generacija čitalaca na ovim prostorima. Dana opaska ide u prilog intrigantnosti Serdarova rada koji, prije svega, potvrđuje izuzetan talent i upućuje na imena koja će u narednim godinama, za vjerovati je, obilježiti pjesničku scenu u zemlji i šire. Poput ljubiteljima suvremene poezije već dobro znane Karlovčanke Marije Skočibušić. Na istima je, što Drenovci ustrajno čine, pokazati otvorenost prema poetičkoj množini: mogućoj recentnoj favorizaciji usprkos! Utoliko raduje što će Serdarov rukopis dogodine svjetlo dana ugledati kao dvadeset i treća knjiga drenovačke biblioteke Pjesničkih susreta, na listi koja se diči imenima poput Marijane Radmilović, Marine Tomić, Denisa Ćosića i drugih, danas redom afirmiranih pjesnikinja i pjesnika.

Naposljetku, povjerenstvo pohvaljuje i rukopis splitsko-zagrebačke pjesnikinje Tamare Bilankov, biografski prepoznatljive i kao finalistice književnih nagrada Prozak te Na vrh jezika za 2020. godinu.

 

Vinkovci, 28. 8. 2022.

 

U ime prosudbenoga povjerenstva 33. Pjesničkih susreta:

Franjo Nagulov

X
Skip to content